Ovaj tekst preuzet je iz knjige: Dorijan Nuaj, Sabrana dela, tom III, Ideologija tarota, Poglavlje XXI - Svet, ISBN 978-86-903056-0-5
Link za PDF Ideologija tarota
(strana 196)
Napomena
Tema drugog dela knjige je najnezahvalnija za tumačenje iako mnogi misle da je to najlakše u vezi tarota. Kako bih se što manje rasplinjavao u beskraju varijanti i opcija, izbor za uporedno simboličko tumačenje velikih arkana sveo sam na četrnaest špilova: Keri Jejl Viskonti Sforca 1441, Brera Brambila 1450, Pierpont Morgan Bergamo 1451, Mantenja 1465, Ercole I d’Este 1473, Sola Buska 1491, Šarl VI ili Gringone 1500, Rozenvald, štampan 1501. godine u Peruđi, Žak Vivil 1650, Marseljski oko 1700, Eteja 1785, Osvald Virt 1889, A. E. Vejt 1910, Alister Kroli 1944. Uporednim pregledom uočavamo povećanje broja simbola u poznijim, autorskim i spekulativnim tarotima. Ta simbolička inflacija obeležje je duha modernih vremena. Pozniji autori imali su toliko toga da kažu, slikom i rečju, što je posebno vidljivo u slučaju Alistera Krolija. U prikazima koji slede, kombinovao sam gledišta mnogih istaknutih autora, prirodajući moje viđenje.
(strana 294)
Svet / Univerzum
Konačno dolazimo do broja dvadeset i
jedan koji označava poslednju u nizu velikih arkana, a to je Svet, odnosno
Univerzum. U Rečniku simbola, za ovaj broj je rečeno da predstavlja
simbol savršenosti, odnosno trostruku sedmorku. Stvaranje sveta je kruna procesa
opisanog slikama tarota. Po nekima to je aluzija na biblijski Novi Jerusalim, grad
večnog života, grad spašenih, grad svetih. To nije nekakav idealizovani grad
prošlosti nego predstavlja projekciju savršene ljudske zajednice u nekakvom
drugom vremenu, drugom svetu. Kvadrat, odnosno kocka, simbol je te projekcije,
dok je prvobitno rajsko stanje predstavljeno krugom, odnosno sferom. U Keri Jejl
Viskonti Sforca tarotu na arkani Svet vidimo superiorni lik kakve vladarke ili
matrone koja sa oblaka nadvisuje pejzaž načičkan utvrđenim gradovima i lađama.
Dominantna žena u desnoj ruci drži žezlo a u levoj krunu. Sličan motiv vidimo
na toj karti u špilu Šarla VI, s tom razlikom što matrona ne drži u ruci krunu
nego globus. Istovremeno pejzaž sa gradovima je uokviren krugom. Nalik ovome je
i onaj u Rozenvaldu, s tom razlikom što ženski lik ima krila. U tarotu d’Este isti je motiv, ali je razlika u tome što umesto
kakve moćne žene ovde imamo nago krilato dete, odnosno anđela, dok u samom dnu
karte, ispod predstave gradova, zapažamo pticu, verovanto orla, kako širi
krila. Pierpont Morgan Bergamo ovu arkanu predstavlja sa dva naga krilata
dečaka (anđela) koji stoje na zemlji i visoko u vis drže podignutu sferu u
kojoj se nalazi utvrđeni grad. Obojica imaju crvene šalove. Vivil verzija ove
arkane nalikuje marseljskoj, ali središnji lik ima oreol, štap i plašt. U
Marseljskom špilu tu vidimo ženski (neki kažu hermafroditni) lik, uhvaćen u
pokretu. To je naga plavokosa devojka koja pleše. Ogrnuta je komadom crvene
tkanine koja podseća na šal ili je u pitanju marama. Menli Palmer Hol primećuje
da je oblik koji marama zauzima sličan hebrejskom slovu kap. U levoj
ruci drži žuti štap čiji su krajevi crveni. U desnoj ruci nije sasvim jasno šta
se nalazi, mada neki taroti i tu smeštaju još jedan štap. Zanimljivo, njene
noge, u zanosu plesa, uobličavaju krst, što ovaj lik povezuje sa likovima
Obešenog i Cara, ali i sa Zvezdom, s obzirom da tako nameštene noge podsećaju
na svastiku. Krst Obešenog i Cara je statičan, ali je zato krst devojke Sveta
dinamičan. Svet je stalno u pokretu, što znači da to nije neki idealni nepokretni
i neprirodni svet, već univerzum stalnog kruženja. Devojčin ples odigrava se u
prostoru omeđenom vencem oblika vesike ili mandorle, tj badema, koji jeste
jedna od drevnih simbola Velike Majke. U njemu je ona na neki način zaštićena. Istodobno,
ta predstava devojke u mandorli, jeste lik duše sveta, anima mundi.
Imamo istih takvih predstava Isusa Hrista, kao Hrista u slavi, okruženog
sa četiri jevanđeoska stvorenja. Osim toga, u Mantenja tarokiju lik Jupitera
sedi u okviru tog oblika. Oblik mandorle, kako primećuje Seli Nikols, za
razliku od uroborosa, nagoveštava dalji razvoj, i dodaje zanimljivu opasku da je
marseljska verzija ove karte napustila tradicionalni kolektivni simbolizam Novog
Jerusalima u korist individualnijeg i više nekako ljudskog pristupa. Venac u
obliku mandorle Menli Palmer Hol tumači kao prirodu koja okružuje plameni
centar. Taj venac je kruna inicijata ili, kako je Elifas Levi to rekao, kruna
koja se odnosi na vrhovnu sefiru Keter. Krune je, po Holu, simbol onog ko je
nadvladao četiri čuvara i uđe u prisustvo razotkrivene Istine.
U uglovima karte postavljene su četiri
heruvimske životinje: u donjem levom uglu je bik, u donjem desnom je lav. To su
zemljane zveri. U gornjem levom uglu je krilati anđeo ljudskog lika, dok u
gornjem desnom uglu nalazimo orla. Anđeo i orao su bića visina. Raspored
heruvimskih životinja odgovara rasporedu elemenata označenih pentagramom u
doktrini Zlatne zore i sa rasporedom elemenata u enohijanskim tablama Džona
Dija: dole levo je Zemlja, dole desno je Vatra, gore levo je Vazduh, gore desno
je Voda. Oni zajedno čine osnovu kvadrata u koji je smeštena vesika, a što bi u
trodimenzionalnoj projekciji bila kocka koja sadrži jajast oblik. Ovde ću dati
kratke opise uloga četiri heruvimske životinje u skladu sa atribucijama evropskog
ezoterizma: Bik – element Zemlja, sazvežđe i znak Bika, jevanđelje Svetog Luke (koje
govori o Hristovom delanju na zemlji); Lav – element Vatre, sazvežđe i znak
Lava, jevanđelje Svetog Marka; Anđeo – element Vazduha, sazvežđe i znak
Vodolije, jevanđelje Svetog Mateje (govori o Hristovoj geneologiji); Orao –
element Vode, sazvežđe i znak Škorpije, jevanđelje Svetog Jovana (nadahnuće i
božanska priroda Hrista). Postoji sličnost heruvima sa četiri Horusova sina
koji stoje na četiri strane sveta. Oni nose nebesko tle, četvornu kristalnu ili
ledenu ploču, kako je opisano u knjizi proroka Jezekilja.
Zlatna zora ovu kartu naziva: Velikan
u noći vremena, što odgovara atribuciji Saturna i hebrejskom slovo tau,
što znači krst, a čija staza na Drvetu života povezuje zemaljsko kraljevstvo
(Malkut) i Mesečevu sefiru Jesod. Hijeroglif krsta vezan je za tajnu karte
Svet. Krst je egzistencija, patnja života i promene putem koje menjamo naše agregatno
stanje, da se tako izrazim. U dubljem smislu krst je simbol univerzalnog života,
dok u svojoj egipatskoj verziji označava večni život i polni organ boginje
Izide. Geomantijska atribucija ove karte, takođe po Zlatnoj zori, jeste figura Cauda
Draconis, čiji se oblik u afričkim tradicijama posmatra kao materica. U
Marseljskom špilu oblik krsta se pojavljuje na kartama Papesa (na njenim grudima),
Sud (na trubi anđela), Car (krst načinjen nogama i krst na vrhu žezla), Carica
(vrh žezla), Obešeni (načinjen nogama), te na kraju trostruki krst štapa koji
drži Papa. Na samoj karti Svet krst nije prisutan, ali je imanentan. Zapravo, u
vencu oblika vesike, kojim je uokvirena središnja ženska figura, imamo dva
crvena poveza u obliku X - gornje i donje, što ukazuje na zaokruženost procesa,
na postignuto savršenstvo. Prisustvo krsta na ovim kartama nagoveštava njihov
značaj u simbolizmu procesa dobijanja ugaonog kamena alhemičara. Međutim, krst
kao simbol ugaonog kamena ukazuje na osnovu hrama, a taj hram vidljiv je u dnu
Krolijevog dizajna ove karte pod nazivom Univerzum. Uostalom, krstasta osnova
katedrala, na šta ukazuje Fulkaneli, ukazuje na ideju o kamenu na kome je Isus
podigao svoju Crkvu. Dakle, u Krolijevom Univerzumu nema krsta, ali je zato
istaknut hram. Sa druge strane, u Krolijevom špilu krst se pojavljuje kod
Carice, Obešenog i na karti Umerenost / Veština kao mali grčki krstić na loncu.
Na Krolijevoj karti Univerzum, peti element je predstavljen ženom i zmijom (Eva
i Zmija) okruženi sa četiri heruvima, odnosno četiri sfinge, elementa,
arhanđela. U Krolijevom špilu u tu kartu umetnuto je oko pod čijim zračećim
pogledom žena pleše sa zmijom. Preko ove karte Kroli poručuje - budite žena u
igri sa zmijom, pred licima heruvima i pogledom Božjeg oka. Božje oko
predstavljeno je najsjajnijom zvezdom na nebu - Venerom. Isto to oko u
Krolijevom špilu prisutno je na karti Kula. Ta žena koja pleše sa zmijom je
devica, duša sveta koja je lik univerzuma. Po Kroliju, to je prikaz svetkovanja
izvršenja Velikog dela. Naposletku, Krolijeva karta prikazuje i elipsu
sastavljenu od 72 odeljka koji označavaju kvinare zodijaka, odnosno imena
anđela Šemhamforaša. Karta Svet je svojevrsna makrokosmička mapa, bilo da
makrokosmos shvatamo kao sveukupnost univerzuma ili arhitektonsko-simboličko
savršenstvo hrama. Simbolički ova karta može biti prikazana kockom ili
heksagramom. To je kosmos prikazan kao um. Univerzum / Svet je krst, a krst je
univerzalni ključ, u ovom smislu ulaz u astralni svet. Ženski lik na slici u
ruci drži dva štapa, odnosno sa obe ruke upravlja silinama spiralne zmije.
Elifas Levi je u ovoj arkani video simbol Hermesove knjige, odnosno ključ
hermetizma. Menli Palmer Hol opšti simbolizam ove arkane ocenjuje kao mikrokosmos
makrokosmosa, budući da su u njoj, kako on kaže, sabrani svi agensi koji
doprinose strukturi stvaranja.
U prostornoj kocki karta Univerzum
predstavlja zamišljenu tačku koja se nalazi u samom njenom središtu. To je
središte kocke, odnosno centar kruga, sfere ili heksagrama te predstavlja
univerzalnu svest ili sveopštu perspektivu. Osim toga, centralna pozicija
arkane Univerzum (i slova tau) u kocki ukazuje na dodir sa mitskim
središtem, a što samo po sebi znači ukidanje svetovnog vremena i prelazak na
mitološko, odnosno kosmotvoračko vreme izvan vremena. U tom smislu karta
Univerzum je simbol pupka sveta, a što je na nebesima zvezda Severnjača, što je
astronomska atribucija koju je ovoj karti dodelio Osvald Virt.
Jedna od široko prihvaćenih
asocijacija karte Svet jeste da ona predstavlja Dušu sveta, (Anima
mundi). Ronald Deker ukazuje da je u mističnom platonizmu Duša sveta povezivana
sa planetom Jupiter. On pominje da je u periodu preobražaja Rimske imperije u
hrišćansko carstvo, astrolozi su poimali Jupitera kao boga vere, odnosno
zaštitnika nove religije. Zato je u srednjovekovnoj umetnosti Jupiter
predstavljan kao monah ili sveštenik, a što bi ga pre moglo dovesti u vezu sa
kartom Papa. Međutim, Duša sveta se pojavljuje i u obliku boginje Fortune, pa
stoga ženski lik ove arkane može biti poistovećena i sa njom. U firentinskom
Minkijate tarotu imamo kartu Fortuna predstavljenu krilatim likom koji stoji na
sferi i koji u jednoj ruci drži krunu a u drugoj veliku strelu ili koplje.
U demonskom smislu, Svet predstavlja
ulazak u Pakao. To su dveri čije kolumne čine dve sile. Jedna je vampirska a
druga se odnosi na suštinsku seksualnu nemoć i sa njom skopčanu izopačenost
seksualnog instinkta. Demonski aspekt ove karte zapravo oslikava psihopatu čiji
se seksualni poremećaj ispoljava kroz nasilje, mahom seksualne prirode,
uživanje u krvavim prizorima i sl. To je onaj tip psihopate koji ubije na
zverski način nakon što počini silovanje, a može se odnositi i na impotentnog
ubicu žena. Jedan od simbola ove karte je i zmija, koja u naopakoj perspektivi
predstavlja čuvara paklenog praga, da povuče one koji su blizu i ne dozvoli
onima koji su unutra da izađu. Kao što Elohimi stvaraju Novi Jerusalim kao
nebeski grad u obliku kocke, tako Zmaj stvara Novi Vavilon u obliku kocke, u
dubinama i tminama neizmernog bezdana.
(strana 298)
Vidi prethodno: Arkana Sud