NAPOMENA:
Ovaj tekst preuzet je iz moje knjige Ideologija tarota
Konačno dolazimo do broja dvadeset i jedan koji
označava poslednju u nizu velikih arkana, a to je Svet, odnosno Univerzum. U Rečniku
simbola, za ovaj broj je rečeno da predstavlja simbol savršenosti, odnosno
trostruku sedmorku. Stvaranje sveta je kruna procesa opisanog slikama tarota.
Po nekima to je aluzija na biblijski Novi Jerusalim, grad večnog života, grad
spašenih, grad svetih. To nije nekakav idealizovani grad prošlosti nego
predstavlja projekciju savršene ljudske zajednice u nekakvom drugom vremenu,
drugom svetu. Kvadrat, odnosno kocka, simbol je te projekcije, dok je prvobitno
rajsko stanje predstavljeno krugom, odnosno sferom. U Keri Jejl Viskonti Sforca
tarotu na arkani Svet vidimo superiorni lik kakve vladarke ili matrone koja sa
oblaka nadvisuje pejzaž načičkan utvrđenim gradovima i lađama. Dominantna žena
u desnoj ruci drži žezlo a u levoj krunu. Sličan motiv vidimo na toj karti u
špilu Šarla Šestog, s tom razlikom što matrona ne drži u ruci krunu nego
globus. Istovremeno pejzaž sa gradovima je uokviren krugom. Nalik ovome je i
onaj u Rozenvaldu, s tom razlikom što ženski lik ima krila. U tarotu d’Este isti
je motiv, ali je razlika u tome što umesto kakve moćne žene ovde imamo nago
krilato dete, odnosno anđela, dok u samom dnu karte, ispod predstave gradova,
zapažamo pticu, verovanto orla, kako širi krila. Pierpont Morgan Bergamo ovu
arkanu predstavlja sa dva naga krilata dečaka (anđela) koji stoje na zemlji i visoko
u vis drže podignutu sferu u kojoj se nalazi utvrđeni grad. Obojica imaju
crvene šalove. Vivil verzija ove arkane nalikuje marseljskoj, ali središnji lik
ima oreol, štap i plašt. U Marseljskom špilu tu vidimo ženski (neki kažu
hermafroditni) lik, uhvaćen u pokretu. To je naga plavokosa devojka koja pleše.
Ogrnuta je komadom crvene tkanine koja podseća na šal ili je u pitanju marama.
Menli
Palmer Hol primećuje da je oblik koji marama zauzima sličan hebrejskom slovu kap.
U levoj ruci drži žuti štap čiji su krajevi crveni. U desnoj ruci nije sasvim
jasno šta se nalazi, mada neki taroti i tu smeštaju još jedan štap. Zanimljivo,
njene noge, u zanosu plesa, uobličavaju krst, što ovaj lik povezuje sa likovima
Obešenog i Cara, ali i sa Zvezdom, s obzirom da tako nameštene noge podsećaju
na svastiku. Krst Obešenog i Cara je statičan, ali je zato krst devojke Sveta
dinamičan. Svet je stalno u pokretu, što znači da to nije neki idealni nepokretni
i neprirodni svet, već univerzum stalnog kruženja. Devojčin ples odigrava se u
prostoru omeđenom vencem oblika vesike ili mandorle, tj badema, koji jeste
jedna od drevnih simbola Velike Majke. U njemu je ona na neki način zaštićena. Istodobno,
ta predstava devojke u mandorli, jeste lik duše sveta. Imamo istih
takvih predstava Isusa Hrista, kao Hrista u slavi, okruženog sa četiri
jevanđeoska stvorenja. Osim toga, u Mantenja tarokiju lik Jupitera sedi u
okviru tog oblika. Oblik mandorle, kako primećuje Seli Nikols, za razliku od
uroborosa, nagoveštava dalji razvoj, i dodaje zanimljivu opasku da je
marseljska verzija ove karte napustila tradicionalni kolektivni simbolizam Novog
Jerusalima u korist individualnijeg i više nekako ljudskog pristupa. Venac u
obliku mandorle Menli Palmer Hol tumači kao prirodu koja okružuje plameni
centar. Taj venac je kruna inicijata ili, kako je Elifas Levi to rekao, kruna
koja se odnosi na vrhovnu sefiru Keter. Krune je, po Holu, simbol onog ko je
nadvladao četiri čuvara i ušao u prisustvo razotkrivene
Istine.
U uglovima karte postavljene su četiri heruvimske
životinje: u donjem levom uglu je bik, u donjem desnom je lav. To su zemljane
zveri. U gornjem levom uglu je krilati anđeo ljudskog lika, dok u gornjem
desnom uglu nalazimo orla. Anđeo i orao su bića visina. Raspored heruvimskih
životinja odgovara rasporedu elemenata označenih pentagramom u doktrini Zlatne
zore i sa rasporedom elemenata u enohijanskim tablama Džona Dija: dole levo je
Zemlja, dole desno je Vatra, gore levo je Vazduh, gore desno je Voda. Oni
zajedno čine osnovu kvadrata u koji je smeštena vesika, a što bi u
trodimenzionalnoj projekciji bila kocka koja sadrži jajast oblik.[1]
Zlatna zora ovu kartu naziva: Velikan u noći
vremena, što odgovara atribuciji Saturna i hebrejskom slovo tau, što
znači krst, a čija staza na Drvetu života povezuje zemaljsko kraljevstvo
(Malkut) i Mesečevu sefiru Jesod. Hijeroglif krsta vezan je za tajnu karte
Svet. Krst je egzistencija, patnja života i promene putem koje menjamo naše agregatno
stanje, da se tako izrazim. U dubljem smislu krst je simbol univerzalnog života,
dok u svojoj egipatskoj verziji označava večni život i polni organ boginje
Izide. U Marseljskom špilu oblik krsta se pojavljuje na kartama Papesa (na
njenim grudima), Sud (na trubi anđela), Car (krst načinjen nogama i krst na
vrhu žezla), Carica (vrh žezla), Obešeni (načinjen nogama), te na kraju
trostruki krst štapa koji drži Papa. Na samoj karti Svet krst nije prisutan,
ali je imanentan. Zapravo, u vencu oblika vesike, kojim je uokvirena središnja
ženska figura, imamo dva crvena poveza u obliku X – gornji i donji, što ukazuje na
zaokruženost procesa, na postignuto savršenstvo. Prisustvo krsta na ovim
kartama nagoveštava njihov značaj u simbolizmu procesa dobijanja ugaonog kamena
alhemičara. Međutim, krst kao simbol ugaonog kamena ukazuje na osnovu hrama, a
taj hram vidljiv je u dnu Krolijevog dizajna ove karte. Uostalom, krstasta
osnova katedrala, na šta ukazuje Fulkaneli, ukazuje na ideju o kamenu na kome
je Isus podigao svoju Crkvu. Dakle, u Krolijevom Univerzumu nema krsta, ali je
zato istaknut hram. Sa druge strane, u Krolijevom špilu krst se pojavljuje kod
Carice, Obešenog i na karti Umerenost kao mali grčki krstić na loncu. Na Krolijevoj
karti peti element je predstavljen ženom i zmijom (Eva i Zmija) koje su okružene sa četiri heruvima,
odnosno četiri sfinge, elementa, arhanđela. U Krolijevom špilu u tu kartu
umetnuto je oko pod čijim zračećim pogledom žena pleše sa zmijom. Preko ove
karte Kroli poručuje – budite žena u igri sa zmijom,
pred licima heruvima i pogledom Božjeg oka. Božje oko predstavljeno je
najsjajnijom zvezdom na nebu, Venerom. Isto to oko u
Krolijevom špilu prisutno je na karti Kula. Ta žena koja pleše sa zmijom je
devica, duša sveta koja je lik univerzuma. Po Kroliju, to je prikaz svetkovanja
izvršenja Velikog dela. Naposletku, Krolijeva karta prikazuje i elipsu
sastavljenu od 72 odeljka koji označavaju kvinare zodijaka, odnosno imena
anđela Šemhamforaša.
Karta Svet je svojevrsna makrokosmička mapa, bilo
da makrokosmos shvatamo kao sveukupnost univerzuma ili arhitektonsko-simboličko
savršenstvo hrama. Simbolički ova karta može biti prikazana kockom ili
heksagramom. To je kosmos prikazan kao um. Univerzum / Svet je krst, a krst je
univerzalni ključ, u ovom smislu ulaz u astralni svet. Ženski lik na slici u
ruci drži dva štapa, odnosno sa obe ruke upravlja silinama spiralne zmije.
Elifas Levi je u ovoj arkani video simbol Hermesove knjige, odnosno ključ
hermetizma. Menli Palmer Hol opšti simbolizam ove arkane ocenjuje kao mikrokosmos
makrokosmosa, budući da su u njoj, kako on kaže, sabrani svi agensi koji
doprinose strukturi stvaranja. U prostornoj kocki
karta Univerzum predstavlja zamišljenu tačku koja se nalazi u samom njenom
središtu. To je središte kocke, odnosno centar kruga, sfere ili heksagrama te
predstavlja univerzalnu svest ili sveopštu perspektivu. Osim toga, centralna
pozicija arkane Univerzum (i slova tau) u kocki ukazuje na dodir sa
mitskim središtem, a što samo po sebi znači ukidanje svetovnog vremena i
prelazak na mitološko, odnosno kosmotvoračko vreme izvan vremena. U tom smislu
karta Univerzum je simbol pupka sveta, a što je na nebesima zvezda Severnjača,
astronomska atribucija koju je ovoj karti dodelio Osvald Virt.
Jedna od široko prihvaćenih
asocijacija karte Svet jeste da ona predstavlja Dušu sveta. Po alhemičarima, Anima mundi,
odnosno Duša sveta, jeste izraz kvintesencije, odnosno savršenog petog
elementa. Ronald
Deker ukazuje da je u mističnom platonizmu Duša sveta povezivana sa planetom
Jupiter. On pominje da su u periodu
preobražaja Rimske imperije u hrišćansko carstvo, astrolozi poimali Jupitera
kao boga vere, odnosno zaštitnika nove religije. Zato je u srednjovekovnoj
umetnosti Jupiter predstavljan kao monah ili sveštenik, a što bi ga pre moglo
dovesti u vezu sa kartom Papa. Međutim, Duša sveta se pojavljuje i u obliku
boginje Fortune, pa stoga ženski lik ove arkane može biti poistovećena i sa
njom. U firentinskom Minkijate tarotu imamo kartu Fortuna predstavljenu krilatim
likom koji stoji na sferi, u jednoj
ruci drži krunu a u drugoj veliku strelu ili koplje. U demonskom smislu, Svet
predstavlja ulazak u Pakao. Jedan od simbola ove karte je i zmija, koja u
naopakoj perspektivi predstavlja čuvara paklenog praga, da povuče one koji su
blizu i ne dozvoli onima koji su unutra da izađu. Kao što Elohimi stvaraju Novi
Jerusalim kao nebeski grad u obliku kocke, tako Zmaj stvara Novi Vavilon u
obliku kocke, u dubinama i tminama neizmernog bezdana.
[1] Ovde ću dati kratke
opise uloga četiri heruvimske životinje u skladu sa atribucijama evropskog
ezoterizma: Bik – element Zemlja, sazvežđe i znak Bika, jevanđelje Svetog Luke
(koje govori o Hristovom delanju na zemlji); Lav – element Vatre, sazvežđe i
znak Lava, jevanđelje Svetog Marka; Anđeo – element Vazduha, sazvežđe i znak
Vodolije, jevanđelje Svetog Mateje (govori o Hristovoj geneologiji); Orao –
element Vode, sazvežđe i znak Škorpije, jevanđelje Svetog Jovana (nadahnuće i
božanska priroda Hrista). Postoji sličnost heruvima sa četiri Horusova sina
koji stoje na četiri strane sveta. Oni nose nebesko tle, četvornu kristalnu ili
ledenu ploču, kako je opisano u knjizi proroka Jezekilja.